Hegemonija Subotičanke

Nema ni jednog sporta u kome su igrači naoružani tako opasnim rekvizitima kao što su to štapovi za hokej na travi.

Da li oni igrače teraju na veću ozbiljnost i fer plej, jer te u suprotnom protivnik odmah može „oplest’ po leđ’ma“ ili ravnotežu snaga čini fakat da svako na terenu ima po jedan debeli štap?

Ako dodamo tome da i tvrda loptica ima ubistvenu moć pri brzini koju dobije nakon udarca, moramo priznati da ovaj sport spada u one muške iako ga igraju i žene.

Hokej na travi je jedan od najstarijih sportova a na Olimpijadama se igra od 1908. godine.

U Jugoslaviji se prvenstvo igralo još od 1932. godine, u kome su apsolutno dominirali Zagrepčani. Iz godine u godinu, do kraja šezdesetih, Purgeri su uzimali titule, sve dok momci iz Subotice, sa reklamom SILA-sok na grudima, nisu postali super SILA.

Od početka sedamdesetih počinje dominacija hokejaškog kluba SUBOTIČANKA a potom i ostalih subotičkih klubova i ta hegemonija traje do danas.

Već osamdesetih Zagrepčani kukaju da su nemoćni jer je u Subotici hokej na travi poluprofesionalni sport. A istina je ta, da je upravo taj sport jedan od poslednjih uporišta amaterizma.

 

Uprkos tome, Subotičani su već četiri decenije gospodari ovih prostora kao ni u jednoj drugoj igri. Prvi klub je osnovan 1949. godine (Električna centrala), da bi za njim nastalo još devet klubova. Subotičani su osvajali prvenstva i kupove, igrali kup šampiona, bili domaćini stranim timovima i putovali po Evropi, činili okosnicu reprezentacije…

 

Zlato za Jugoslaviju na Mediteranskim igrama u Splitu 1979. godine, osvojila je "reprezentacija Subotice" (selektor i sedam igrača). Ostali su bili iz Zagreba plus golman iz Beograda.

 Subotički deo reprezentacije

U inostranstvu uvek elegantni

 

 

 



KOMENTARI

  1. adkersu kaže:

    Subotičanka, Elektrovojvodina, Toplana, Zorka, Slavica…pola tadašnje lige bilo je iz Subotice. A kada se setim majstorija Takura i Farkaša na igralištu kod Subotičanke dođe mi da odmah sa društvom odem u Laci čardu na jedan  presečeni palićki rizling  sa sodom. Nažalost, sve je to samo lepa uspomena  – svega navedenog više nema. Šteta.

  2. Lansky kaže:

    Zvezda, Subotica trans, Fidelinka, 29. Novembar i Student, takođe su bili klubovi iz Subotice. 
    Danas u prvoj ligi igra „Spartak Elektrovojvodina“ 

    HK Zorka, višestruki prvak Jugoslavije
     

  3. adkersu kaže:

    Lansky hvala na dopuni.

  4. Gyula Dietrich kaže:

    Hokej na travi i sećanja iz daleke 1949. godine. Dali se zvalo Ministarstvo za sport ili nešta slično dali su kompletnu opremu za ovaj sport HOKEJAŠIMA NA LEDU, da preko leta treniraju. SPARTAK koji je bio na LEDU i igrači nisu čak ni otpakovali pošiljku, nisu bili zainteresovani. Tada se javio iz Električne-centrale mladi pravnik i fudbaler PETAR IVKOVIĆ. Na SAND-u fudbaleri CENTRALE sve su isprobali. pre svega Hušla Bela, Marki Karlo, Govorković Josip, Horvat Aleksandar bojim se da ću nekoga izostaviti stvorili su taj prvi klub. Već na državnom prvenstvu iza Zagrepčana, ispred Beograđana bili su drugi. Kasnije ovi sportisti u svojim kolektivima stvaraju klubove postaju treneri i tada je to bio masovan sport u gradu.

    Čak smo imali i žene koje su pokušale da igraju ali za njih nije bilo prvenstva.

    Jaka je bila privreda a najbolja reklama je bila baš klub koji je igrao u prvoj ligi. O sebi toliko i u ovom sportu bio sam najmlađi sudija u Jugoslaviji, kasnije za vreme studija u Zagrebu nastavio sam suditi – jer je ovo jako plemeniti sport.

  5. Miljenko kaže:

    Poštovani prijatelju,

     

    doista ne znam kada si dovršio ovaj , nazovimo ga, članak koji osim nekih točnih činjenica i „podataka“ sadržava pomalo i niz tendecioznih podataka. Naročito me zasmetao onaj ,tipično istočni, podatak….do današnjih dana…Pa zar ste smetnuli sa uma da već više od dva desetljeća ne živimo u istoj državi. Da smo kojim slučajem odmjeravali snage u tom periodu za pretpostaviti je lako kakav bi rezultat bio naročito u posljiednje vrijeme i u mlađim kategorijama -naročito. Molim Vas da se ne uvrijedite na moj komentar ,koji bi usput ,mogao imati stotinjak kartica ali ću završiti „repliku“ jednom iskrenom željom- dao bog da se ponovo vratite na stare staze slave subotičkog hokeja

     

    Sportski pozdrav

  6. stormwatch kaže:

    Miljenko:

    Poštovani prijatelju,

     

     

     

    doista ne znam kada si dovršio ovaj , nazovimo ga, članak koji osim nekih točnih činjenica i „podataka“ sadržava pomalo i niz tendecioznih podataka. Naročito me zasmetao onaj ,tipično istočni, podatak….do današnjih dana…Pa zar ste smetnuli sa uma da već više od dva desetljeća ne živimo u istoj državi. Da smo kojim slučajem odmjeravali snage u tom periodu za pretpostaviti je lako kakav bi rezultat bio naročito u posljiednje vrijeme i u mlađim kategorijama -naročito. Molim Vas da se ne uvrijedite na moj komentar ,koji bi usput ,mogao imati stotinjak kartica ali ću završiti „repliku“ jednom iskrenom željom- dao bog da se ponovo vratite na stare staze slave subotičkog hokeja

     

     

     

    Sportski pozdrav

    Drago gospodine Miljenko, ako imate problem sa tim da je Subotica bila prva u svemu na teritoriji te nesretne SFRJ a i kada podelite sve te banana drzavice na samostalne vukojebinice (Srbija, Hrvatska, Bosna, Slovenija, Makedonija, Crna Gora)….videcete da je Subotica uvek UVEK bila svojevrsna drzava za sebe, apsolutno nezavisna od vetrova koji uporno pokusavaju da je uduvaju, ni danas se ne da iako bi mnogi hteli da je pokore a neki cak i negiraju njeno postojanje, zainteresujte se malo za istoriju Subotice pa ce te videti da su svi vasi „veliki gradovi“ danasnje EX-yu, tu mislim na kojekakve Beogradove, Nove Sadove, Zagrebove, Sarejeve, Nisove, Spliteve, Skopljove bili samo ono od gore – VUKOJEBINE sa po par stotina do 5-6 hiljada stanovnika dok je Subotica bila velegrad u pravom smislu, ako istorijski trazite koji je grad sta dobio prvi na ovim prostorima prosvrljajte malo po istoriji Subotice i naci cete skoro 90% odgovora, hvala i prijatno.

  7. veteran 5 kaže:

    Posle raspada SFRJ nekoliko puta smo ukrstili palice sa hokejašima izHrvatske . Prvi put je to bilo u Modlingu 1996 god. Zorka – Maraton 0:0 u C diviziji Zorka je bila druga . Sledeću utakmicu smo odigrali 1998 u Škotskoj gde smo ih dobili sa 3-0 Zorka je bila treća u C diviziji i poslednji put kada smo se sreli bilo je 1999 god. kada smo otišli u Beč bez i jednog dana priprema jer se znalo da su nas NATO-prijatelji bombardovali  odigrali smo nerešeno 1-1 i nismo bili u podređenoj ulozi ni tada, a da mi sa istoka imamo takve u slove kao  hokejaši iz Yagreba mislim da bi i sada primat bio na istoku. Sportski pozdrav.

  8. Milica kaže:

    viidii moj tata na slikama ..uf kako sam bila mala i isla na utakmice  😀

  9. Milos kaže:

    Treba pomenuti da Suboticka ekipa i pored jako teskih uslova,tacnije bez sopstvenog terena, ostvaruje sjajne rezultate. Prethodnih 7 godina su osvojena prvenstva kako u dvorani tako i vani,ucestvovanja na kupovima sampiona.

  10. Čitatelj kaže:

    stormwatch:

    Miljenko:

    Poštovani prijatelju,

    doista ne znam kada si dovršio ovaj , nazovimo ga, članak koji osim nekih točnih činjenica i „podataka“ sadržava pomalo i niz tendecioznih podataka. Naročito me zasmetao onaj ,tipično istočni, podatak….do današnjih dana…Pa zar ste smetnuli sa uma da već više od dva desetljeća ne živimo u istoj državi. Da smo kojim slučajem odmjeravali snage u tom periodu za pretpostaviti je lako kakav bi rezultat bio naročito u posljiednje vrijeme i u mlađim kategorijama -naročito. Molim Vas da se ne uvrijedite na moj komentar ,koji bi usput ,mogao imati stotinjak kartica ali ću završiti „repliku“ jednom iskrenom željom- dao bog da se ponovo vratite na stare staze slave subotičkog hokeja

    Sportski pozdrav

    Drago gospodine Miljenko, ako imate problem sa tim da je Subotica bila prva u svemu na teritoriji te nesretne SFRJ a i kada podelite sve te banana drzavice na samostalne vukojebinice (Srbija, Hrvatska, Bosna, Slovenija, Makedonija, Crna Gora)….videcete da je Subotica uvek UVEK bila svojevrsna drzava za sebe, apsolutno nezavisna od vetrova koji uporno pokusavaju da je uduvaju, ni danas se ne da iako bi mnogi hteli da je pokore a neki cak i negiraju njeno postojanje, zainteresujte se malo za istoriju Subotice pa ce te videti da su svi vasi „veliki gradovi“ danasnje EX-yu, tu mislim na kojekakve Beogradove, Nove Sadove, Zagrebove, Sarejeve, Nisove, Spliteve, Skopljove bili samo ono od gore – VUKOJEBINE sa po par stotina do 5-6 hiljada stanovnika dok je Subotica bila velegrad u pravom smislu, ako istorijski trazite koji je grad sta dobio prvi na ovim prostorima prosvrljajte malo po istoriji Subotice i naci cete skoro 90% odgovora, hvala i prijatno.

    Definirajmo „na ovim prostorima“. Smećemo s uma da je Subotici bliže Mađarska i Rumunjska, nego Ljubljana i Niš. Još kad bismo izmjerili koliko je od Subotice do Budimpešte, a koliko do nekih gradova u Hrvatskoj, Srbiji i Rumunjskoj, onda bi još zanimljivije bilo reći „kojim našim prostorima“.

    Mađarska je europska i svjetska velesila u nekim športovima pa ne smijemo olako govoriti „najbolja“ i „najstarija“ „na ovim prostorima“.

    O veličini grada, 1910. Zagreb je imao 79000, Pula 57000, Rijeka 55000, Osijek 31000, Split 21000. Subotica je imala 93.000.
    Srbija, BiH, CG, Makedonija, ruralne su zemlje u to doba. BiH ima velikih gradova koji su orijentalne mahale koje su zastale negdje u 17. st., tek ih nešto suvremenom infrastrukturom izdiže Austro-Ugarska.

    Beograd u Kraljevini Jugoslaviji prvo ima samo nogomet. Poslije 1945. slijedi bum u drugim športovima, ostalo je sve povijest.

    Novi Sad je razvijeni srednjoeuropski grad, manji od Subotice. Slabijih rezultata od beogradskih klubova.

    Osijek je 1874. imao jednu od najvećih i najboljih bolnica u ovom dijelu Europe, a po industrijalizaciji važio je za hrvatski Manchester. Po mnogo čemu ostalom ravnopravni smo s našim gradom pobratimom. Jest, veći smo bili od njega.

    Pula buja od 1859., vojni i industrijski (brodogradnja) grad. Složio bih se za šport da je SU ispred PU.

    Rijeku Mađari forsiraju kao svoju luku, vrlo bogatih sadržaja, tako da Subotici gleda u leđa samo po broju stanovnika. Kao i Pulu, zafrknula ju je talijanska vlast. U nekim su športovima bili među prvima i najjačima u ex-Yu.

    Split je mali gradić, koji je gradom već 1600 godina. S najboljom vodom u Europi, dok nama i danas prijeti problem nedostatka pijaće vode. Naša Subotica je „grad športova“, ali od Splita smo jači samo u hokeju na travi, odbojci i teškoj atletici. Oni su od ljudi iz svog grada stvorili Hajduka (stariji smo 10 g., ali gdje smo mi, a gdje oni), Jugoplastiku, prvake u vaterpolu i ragbiju, a ni rukomet nam nije jači od njihovog.

    Zagreb je brojem stanovnika manji od Subotice, no po mnoštvu sadržaja ravnopravan je ili čak jači od SU. Imajte na umu da su športsko nazivlje razvili Hrvati, a dosta naziva su Srbi preuzeli od hrvatskih športskih entuzijasta kao što je Franjo Bučar. Športska im je pozornica od rano razvijena, najjača u ex-YU do 1945, a u mnogim športovima i do raspada SFRJ. Zagreb nam je ravnopravan i u hokeju na travi i odbojci.

    Jedino nam je NK Bačka 1901 najstarija, tu smo ispred svih.

  11. real kaže:

    Najuspešniji subotički klub svih vremena.

  12. Anonimni kaže:

    65 godina hokeja na travi u Subotici. Nažalost mnogo se izgubilo u masovnosti. Nema jakih preduzeća koji su podržali ovaj sport. Najbolja je reklama kada je od FIDELINKE autobus nosio igrače po Vojvodini, do Beograda, u Hrvatskoj do Zagreba i Zeline, kao i u Sloveniji do Murske Sobote i Celja. Sa obe strane najsvežija reklama bivšeg Mlinskog preduzeća. Mladi su dobili zaposlenje u ovoj firmi, a takmičili su se u saveznoj ligi, koji je bio podeljen na dva dela. Najlakše je bilo stići do istočno Evropskih zemalja, a poznati su bili međunarodni turniri u Subotici. Što se opreme tiče ipak smo mi tada bili nesvrstana zemlja, čak smo i kadrove dobijali iz dalekih istonih zemalja. Bilo je kvalitetnih trenera kao i igrača. Vrlo skromno ćemo se setiti dugog puta od 65 godina, rezultata , druženja i čekamo bolje dane. DGY

  13. Anonimni kaže:

    Svake godine sada je proslo 65 godina kako se igra hokej na travi u Subotici
    ponovo je zakaz susret veterana – OLD TAJMERA – u Parku sportova- za sada
    pripremam nove fotografije ekipa i pojedinaca. To su ekipe koje su mnogo
    znacili u gradu sportova, dok su bile dobre firme, preduzeca koja su bili
    sponzori – rezultati se zaboravljaju, turniri u inostranstvu, pobede u prvenstvu i u
    nastupima za kup takmicenja. M oj doprinos vezujem za Beograd kada sam kao
    vojnik bio uz BASK, kasnije tokom studija u Zagrebu vise sam sudio. Moja ekipa
    bila je Fidelinka – srednje vrednosti, sve se to zagasilo ali da ne zaboravimo.DGY

  14. Milanovic Zoran kaže:

    Jedna molba.
    Dali je kod vas Farkas Imre? Ili ako znate nesto o njemu hteo bih da znam jer sam sa njim sluzio Vojsku 1974 g. u Kninu. Do sada sam vise puta pokusavao da ga pronadjem ali nisam uspeo. Bili smo jako dobri drugari pevali igrali fudbal i druzili se. Molim sve koji mogu da mi daju bilo koju infirmaciju i li Imre direktno ako procita ovo. Unapred hvala svima.

  15. Gornjak kaže:

    @Milanovic Zoran. Obavio sam razgovor sa Imreom,pogledajte svoj e-mail..Imate poruku,i Imre Vas se seca.

  16. Korto Malteze kaže:

    Jel nije problem da neko napiše sve osvajača državnog prvenstva i kupa u hokeju na travi i dvoranskom hokeju? Hvala unapred

  17. Anonimni kaže:

    I ove godine – 2016. u oktobru mesecu, subota 8-og – OSMOG imamo susret
    starih hokejasa. Ovaj sport se zove HOKEJ NA TRAVI, nalazim u literaturi da
    negde oko 1900. prevodi se kao HOKEJ NA LIVADI, jezicki ipak je to
    zapadna varijanta jezika. Makar je nesto slicno na madjarskom jeziku GYEPLABDA
    ili poznatiji izraz GYEPHOKI. Kad su ovi susreti radost je velika jer bio je to masov-
    ni sport u nasem gradu u l2 – dvanaest – klubova. Nemam prilike da odrzim preda-
    vanje, najmanje bi govorio o velikim klubovima SUBOTICANKA – ili ELEKTRO-
    VOJVODINA. Fabricki klubovi su dali kvantitet, masovnost, bilo je i novaca. DGY

OSTAVITE KOMENTAR